Predviđanja za tržište nekretnina u 2024.

Tržište nekretnina je krajem 2023. ušlo u novi ciklus. Neodstatak ponude u svim segmentima tržišta, a pogotovo stambenom, bilo novosagrađenih, bilo rabljenih nekretnina, je najveći izazov. Inflacija, koja je u '21. i '22., stimulirala kupce na kupnju nekretnina kako bi zaštitili vrijednost novca, u '23. im je smanjila platežnu noć. Rast kamatnih stopa na kredite, te uvođenje eura, također su utjecali na kupce. Prvo ih je učinilo opreznijima, a drugo guralo u kupnju radi straha od daljnjeg porasta cijena nekretnina. Ukinut je tzv. APN, koji je kreditno sposobne građane godinama stimulirao na kupnju precijenjenih nekretnina, a s obzirom da je bio sezonalna mjera, uvedena na tržište s premalo ponude, pridonio je rastu cijena. Iako su prosječne cijene nekretnina i dalje rasle, to je bilo nižim stopama nego ranijih godina, dok je razlika između traženih i ostvarenih cijena u prosjeku iznosila između 10% i 15%.

Broj kupoprodaja u 2023. u odnosu na 2022. je na razini Hrvatske pao 9%, a u Gradu Zagrebu 22%. U Hrvatskoj je, za razliku od mnogih drugih država, uobičajeno da prilikom promjena ciklusa tržišta, uvijek prvo padne broj transakcija, a tek onda dođe do eventualnog korekcija cijena. U 2024., primarno zbog nedostatka ponude, ne očekujemo krah cijena.  

U segmentu novogradnje za sad ne očekujemo pad cijena, ali vidjet ćemo hoće li se svi projekti apsorbirati po cijenama koje su developeri postavili, što će ovisiti o ekonomskoj situaciji u trenutku njihovog završetka. U segmentu rabljenih nekretnina potrebno je da vlasnici mnogih korigiraju tražene cijene ukoliko ih žele prodati, jer potrošio se fond kupaca koji žele, ili mogu, plaćati preskupe nekretnine. 

Turizam i fokus na turističku djelatnost sve više negativno utječu na tržište nekretnina. U segmentu prodaje pridonosi rastu cijena, pogotovo na obali, gdje je vrlo visok postotak stranih lupaca, koji su više platežne moći od lokanog stanovništva i polako ga istiskuju. U segmentu najma, problem pretvaranja sve veće broja nekretnina u apartmane za kratkoročan najam izaziva nered i demografske probleme, ponovno, primarno na obali, gdje mlade obitelji, studenti, ili svi oni koji si ne mogu priuštiti kupnju nekretnine, skoro više uopće ne mogu naći nekretnine za dugoročan najam. Potrebna je porezna reforma koja neće toliko favorizirati turistički najam, ali najvažnije, ulaganje u infrastrukturu i sve vrste sadržaja izvan veliki turističkih središta, tako da bi svi spomenuti mogli živjeti i na tim lokacijama. 

Potrebna nam je stambena politika jer ne može se tržištu prepuštati stambeno zbrinjavanje stanovništa. Radi svega opisanog gore, nepriuštivost stanovanja postaje sve veći izazov sve većem broju građana. Ponude nekretnina, po barem prosječnim, a kamoli priuštivim cijenama, u 2023. je bilo sve manje, i taj trend će se nastaviti u 2024. Stambena politika, međutim, još nije ni donesena, a kamoli da se provode ikakvi programi koji bi građanima pomogli riješiti stambeno pitanje. Nažalost je za očekivati da problem nepriuštivosti neće biti riješen ni u 2024.g.

Komentare i predviđanja Lane Mihaljinac Knežević i kolega pročitajte na ovome linku.